Osnovan 1888. godine Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine najstarija je kulturna i naučna institucija zapadnog stila u zemlji. Ideja o osnivanju muzeja seže unazad do sredine 19. vijeka, u vrijeme kada je Bosna i Hercegovina još uvijek bila dio Osmanskog carstva. Ipak, bilo je potrebno još četiri desetljeća i promjena vlade da bi ideja bila i realizirana. 1878. godine Bosnu je okupirala Austrougarska koja je sa sobom donijela nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti. To je uključivalo unaprijeđenje nauke kroz istraživanja, akademski i institucionalni razvoj.
Prvobitne prostorije muzeja u centru grada uskoro su postale neadekvatne za rastuću kolekciju i tako je 1909. godine počela gradnja novog kompleksa koji se sastojao od četiri paviljona i botaničke bašte. Objekat je dovršen i svečano otvoren 1913. godine. Dugo vremena bio je jedini muzejski kompleks u bivšoj Jugoslaviji izgrađen baš za tu svrhu, a ostao je dom Zemaljskog muzeja do dana današnjeg. Nakon ratnih dešavanja muzej u nekim periodima nije uspijevao da ostane otvoren za publiku jer nije imao sredstava za rad. Međutim, uz pomoć lokalnih NVO-a, običnih građana i grantova za kulturu Ambasade SAD-a pokušaji da se ponovo otvori najstarija bosanskohercegovačka zvanična kulturna institucija konačno su urodili plodom.
Ukoliko bismo birali najsjajnije bisere iz riznice materijalnog i nematerijalnog kulturnog blaga koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine prvenstveno bismo spomenuli iluminirani jevrejski kodeks koji su donijeli sefardski jevereji iz Španije, a koji je poznat širom svijeta kao Sarajevska Hagada. Sama hagada (hebrejski priča, kazivanje) predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva.
