Područje Livna poznato je po pričama o ljudima koji napuštaju BiH kako bi radili u susjednoj Hrvatskoj, pa i dalje u Njemačkoj i Austriji. Ono o čemu se manje priča su jedinstvene priče onih koji su se radije vratili i odlučili da primijene novostečeno znanje i iskustvo u svom rodnom gradu. Marin Mamuza rođen je 1992. godine u Livnu, na krajnjoj zapadnoj granici Bosne sa Hrvatskom. On pripada generaciji koja se fokusirala na Zagreb, glavni grad susjedne Hrvatske gdje je velika većina omladine iz njegove lokalne zajednice otišla u potrazi za obrazovanjem i novim prilikama. Iako je i Marin otišao u Zagreb za višim obrazovanjem, njegova ljubav prema fotografiji, pejzažima i prirodi područja Livna vratila ga je kući po završetku edukacije. Počeo je tako što je dijelio fotografije preko društvenih mreža koje su potakle interesovanje mnogih iz zemlje i, vremenom iz svijeta, da posjete Livno.
U čemu je privlačnost širokih pejzaža Livna? Ako pitate Marina, bez oklijevanja reći će vam da su divlji konji najveće blago za razvoj turizma u području Livna. Sa preko 700 divljih konja koji tumaraju visokim planinskim livadama Cincar planine, on je napravio sebi zanimljiv posao – safari s divljim konjima. Kada ga pitate odakle svi ti divlji konji, Marin kaže da postoji nekoliko teorija, ali najlogičnija zvuči otprilike ovako: Livno je oduvijek bilo siromašno i izolovano područje. Prije doba mehanizacije u bivšoj Jugoslaviji većinu rada obavljalo se ručno i uz pomoć konjske snage. Bukvalno. Većina farmi imala je konje za tešku vuču. Hranjenje ovih konja preko zime postalo je skupo. Za razliku od košenja trave i slaganja sijena za ovce i krave preko zime što je zemljoradnicima davalo nešto zauzvrat, poput mlijeka ili mesa, konji su uvijek predstavljali skupu zimsku investiciju.
Većina je stoga puštala konje da slobodno pasu i brinu se za sebe tokom zimskih mjeseci. Kako se mehanizacija u regionu intenzivirala zemljoradnici su imali sve manje potrebe za konjskom snagom i odlučivali se za mehaničku. Tako je mala populacija konja, već polu-divljih, puštena da slobodno tumara visoravnima. Sada se ovo područje može pohvaliti najvećom populacijom divljih konja u Evropi, od kojih je većina rođena u divljini i nikada nisu bili pripitomljeni.
Opremljen strašću za fotografijom, prirodom i snimanjem, sljedeći logičan korak za Marina bio je da to pretvori u način da zaštiti konje i napravi sebi održiv način života u Livnu, a ne u Zagrebu. Njegov odgovor je Continental Adventure, kompanija koja se trenutno fokusira na organizovanje foto safarija, sa ambicijom da svoju ponudu proširi ponudom planinarenja, brdskog biciklizma i glampinga na brdu iznad Buškog jezera. Continental Adventure trenutno se sastoji od dvočlane ekipe – budući da se Marinova vjerenica priključila radi proširenja biznisa. Zahvaljujući grantu projekta USAID Diaspora Invest planiraju povećati smještajne kapacitete dodajući infrastrukturu za glamping i kupovinom električnih brdskih bicikala kako bi se mogle istražiti visoravni i posmatrati konji sa bicikla radije nego iz džipa. Ture su zaista jedinstvene i tu možete biti svedokom ne samo sirove snage i ljepote ovih neukroćenih životinja, već im možete i prići, pomilovati ih i čak sjesti usred krda i diviti se blagoslovu prisustva ovih veličanstvenih bića.
Kontakt: [email protected]; 063 496 104: www.continentaladventure.net
