Bosna i Hercegovina (BiH) je bila geografski centar bivše Jugoslavije. Danas ova mala balkanska država na mnogo načina predstavlja i geografski i demografski uniju južnih Slavena nekad poznatu pod imenom Jugoslavija. Od svih njenih bivših republika, BiH je najviše etnički izmiješana. U njoj se miješaju i različite klimatske karakteristike: od hladne planinske kontinentalne do suhe i blage mediteranske. I zemljovid i klima Bosne i Hercegovine su snažno utjecali na stanovnike ove zemlje. Iz ove regije je proizašla krepka i kreativna gorštačka kultura, povezujući čovjeka i prirodu kao rijetko gdje u Evropi. Upravo sinergija kulturnog i prirodnog naslijeđa čini BiH jednom od najpoželjnijih turističkih destinacija u Evropi.
Osnovni podaci
Naziv države | Bosna i Hercegovina |
Lokacija | jugoistočna Evropa, graniči s Hrvatskom (932km), Srbijom (312km) i Crnom Gorom (215km) |
Površina | 51,129 km2 |
Jezik | bosanski, hrvatski, srpski |
Stanovništvo | 3.8 miliona |
Religija | muslimani (45%), pravoslavni hrišćani (32%), rimokatolici (15%), ostali (8%) |
Glavni grad | Sarajevo (400,000 stanovnika) |
Veći gradovi | Banja Luka, Tuzla, Zenica, Mostar, Bihać |
Administrativna podjela | dva entiteta: Federacija BiH (10 kantona) i Republika Srpska |
Najveći vrh | Maglić 2.386 metara (Nacionalni park Sutjeska) |
Nacionalni parkovi | Kozara, Una (sjeverozapad), Sutjeska (istok) Parkovi priroda Blidinje (Hercegovina), Tajan (sjeveroistok) |
Ptičji rezervati | Hutovo Blato (Hercegovina), Bardača (sjeverna Bosna) |
Vrijeme | CET (GMT + 1 sat) |
Valuta | KM (konvertibilna marka) |
Internatiocalni telefonski predbroj | +387 |
Klima
U Bosni i Hercegovini se susreću mediteranski i alpski klimatski utjecaji, na relativno malom prostoru stvarajući mozaik klimatskih tipova. Južni predjeli zemlje imaju toplo, sunčano i suho vrijeme s veoma blagim zimama. U kontinentalnim dijelovima vrijeme je sličnije onom u centralnoj Evropi: topla ljeta, svježa proljeće i jesen i hladne zime s obiljem snježnih padavina. Mediteranska i kontinentalna klima se susreću negdje oko središta države stvaraju i vrijeme i eko-sisteme rijetko viđene u Evropi. Središnje dinarsko gorje stvara vlastitu klimu s oštrim zimama i obiljem snijega.
Kako se stiže
Evropa Austrian Airlines, Malev, Croatia Airlines, BH Airlines, German Wings, Lufthansa, Adria Airways, Turkish Airlines i JAT Airways lete direktno u Sarajevo.
Međunarodni aerodrom Sarajevo
Hrvatska Iz Zagreba za Sarajevo postoje dva leta dnevno. Svakodnevno saobraća vlak Zagreb-Sarajevo. Postoji direktna željeznička linija iz Ploča za Čapljinu, Mostar i Sarajevo. Autobusi iz svih većih gradova u Hrvatskoj svakodnevno saobraćaju sa Sarajevom. Zagreb, Split, Dubrovnik, Šibenik, Rijeka, Makarska i Zadar imaju direktne autobuske linije za Sarajevo, Mostar i druge bh. gradove.
Italija Trajekti iz Ankone voze za Split a iz Barija za Dubrovnik, u Hrvatskoj. Autobusni kolodvor u Splitu nalazi se praktično u luci. Odatle za Sarajevo i Mostar ide nekoliko autobusa dnevno.
Austrija Svakodnevni letovi Beč-Sarajevo. Vlakom se stiže preko Zagreba (glavnog grada Hrvatske). Odatle i nekoliko autobusa svakodnevno voze za Sarajevo, Banju Luku, Mostar i Tuzlu. Iz Beča i Graza također postoje direktne autobuske linije.
Mađarska Svakodnevni letovi Budimpešta-Sarajevo.
Iz Budimpešte za Sarajevo vozi nekoliko autobusa sedmično. Postoji i voz Budimpešta-Sarajevo.
Srbija Postoje svakodnevni povratni letovi za Sarajevo. Iz Novog Sada i Beograda, kao i nekih drugih većih gradova, postoje i redovne autobuske linije uglavnom za Republiku Srpsku (Banja Luka, Bijeljina, Istočno Sarajevo) kao i za Tuzlu i Sarajevo.
Vize
Svi državljani zemalja EU na 90 dana mogu ući u zemlju bez viza. Amerikancima i Kanađanima vize također ne trebaju. Za državljane većine zemalja potreban je samo validan pasoš. Stanovnicima susjednih zemalja Hrvatske, Srbije i Crne Gore dovoljna je i lična/osobna karta. Državljani zemalja kojima vize trebaju, prijavljuju se u konzularnim predstavništvima BiH u svojim ili zemljama nadležnim za dotičnu državu. Da biste dobili vizu popunjate formular i, u zavisnosti od vrste i namjene putovanja, predočavate pozivno pismo (privatno ili službeno) i certificirano pismo Privredne komore BiH (za službene posjete).
Postoji obaveza prijavljivanja u roku od 24 sata po dolasku u zemlju. Ova pravila se u praksi pokazuju fleksibilnim ali pošto nisu u potpunosti jasna, najbolje je da se tamo gdje odsjedate raspitate kako se obavlja ova registracija.
Bezbjednost
Bosna i Hercegovina ima izuzetno nisku stopu kriminaliteta. Nasilni zločini su zaista rijetkost, osobito prema strancima. Džeparoši su nešto drugo, osobito u Sarajevu, i često ordiniraju u vozilima javnog prevoza. Ukoliko dolazite automobilom, obavezno parkirajte na parkingu s nadzorom. U vozila sa stranom registracijom se često provaljuje ne zbog krađe auta nego onoga što u autu ostavite (radio, GPS, luksuzna roba). BiH je za putnice generalno sigurna ali, kao i svugdje, za žene je sigurnije ako putuju u parovima i izbjegavaju noćne obilaske ukoliko su same. Oprez nikad i nigdje nije na odmet.
Opasnost od mina
Ovo je nažalost jedna od posljedica rata. Treba međutim naglasiti da su naseljena mjesta očišćena od mina i savršeno bezbjedna. Neke planine i neka sela koja su bila na linijama razgraničenja još uvijek su minirana. Što ne znači da ne smijete silaziti s asfalta. Nema razloga za paranoju. Samo se ponašajte razumno. Ima dovoljno sigurnih staza za šetnje, planinarenja, izlete i lutanje po prirodi. Ali je najbolje da iznajmite profesionalne vodiče ili mještane koji poznaju teren. Postoji nekoliko planinarskih
udruženja i organizacija za eko-turizam specijalizovanih za bezbjedne avanturističke aktivnosti.
Ambulante, klinike i bolnice
Većina modernih bolnica i klinika nalazi se u gradovima: Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. I drugi gradovi imaju bolnice, naravno, ali vjerovatno nisu u istoj mjeri osposobljene za komplikovanije medicinske procedure. Zdravstveno osiguranje u BiH dostupno je svima ali način plaćanja za obavljene intervencije nije svugdje isti. Međunarodna zdravstvena osiguranja obično važe u većim gradovima dok se u manjim mjestima može desiti da ih ne priznaju. Moguće je da ćete morati platiti gotovinom,
ponegdje i unaprijed. S privatnim klinikama su stvari jasnije; osoblje je generalno ljubaznije a često imaju i moderniju opremu. Ovdje se osiguranje ne prihvata i plaća se gotovinom.
Važniji telefoni i brojevi
Hitna pomoć | 124 |
Policija | 122 |
Vatrogasci | 123 |
Pomoć na cesti | 1282/1288 |
Infomacije | BiH 1182 FED /1185 RS |
Internac. infomacije | 1201 |
Aerodromske informacije
Sarajevo | 033 289 100 |
Banja Luka | 051 212 802 |
Mostar | 036 350 212 |
Tuzla | 035 814 640 |
Lezbijke, gej, biseksualci, transgender
Nije pretjerano reći da se nijedna zemlja ove regije s problemom homofobije ne suočava adekvatno. Ne bi bilo pošteno ni reći da je za populaciju LGBT putovanje ovom regijom opasnije nego za bilo koga drugog. U većim gradovima kao što su Sarajevo i Banja Luka postoje “scene” koje ili otvoreno prihvataju ovu klijentelu ili je ova populacija isključiva klijentela. Javno iskazivanje nježnosti nije preporučljivo. Bolje se ne izlagati eventualnim primitivnim reakcijama.
Posebne potrebe
Nema mnogo mjesta u BiH prilagođenih ljudima s posebnim potrebama. Neki moderniji hoteli su u ovom smislu u boljem položaju od drugih ali u pravilu prilaza za ljude u kolicima nema i ne postoji pomoć za slabovidne ili gluhe. Najbolje je u takvim slučajevima doći u pratnji. Prilazi muzejima, restoranima, hotelima, pješački prelazi mogu
se ispostaviti kao velika prepreka. Čak i pješačke zone mogu biti problematične s obzirom da su često pune neravnina.
Struja
Evropski standard 220V
Praznici
Dan nezavisnosti | 1. mart |
Praznik rada | 1. maj |
Katolički Božić | 25. decembar |
Pravoslavni Božić | 7. januar |
Nova godina | 1. januar |
Pravoslavna Nova godina | 14. januar |
Nova godina | 1. januar |
Pravoslavna Nova godina | 14. januar |
Bajram | određuje se po mjesečevim mijenama i ne pada uvijek na isti datum. |